Tu temu obradila je Vi. I to s osobitom drsko. Kroz Ministarstvo kulture (koje uklju. Kod nas je bilo upravo suprotno. Drugo: Oni su znali postavljati vrlo precizna pitanja, bez dociranja i bez etiketiranja ili vrije. Ili su u protivnom i sami uskoro pokojni. I . U slobodnom svijetu ti su hendikepi nadoknadivi i razlike ubrzo nestanu. Ideologija Dokumente. Ali ja sam se tada pitala ? Oni i njihovi najbolji u. Pripreme su obavljene ranije: Ra. Jer vlast se ne osvaja poduzetni. Iako se barem privremeno gubi kad se poduzetni. Ali se samo agitpropom i medijima mo. PANOPTIKUM SPLITSKI HEROJI POGINULI BORCI POSMRTNO ODLIKOVANI ORDENOM NARODNOG HEROJA. Zaprepaste se kada jedan PERO ZLATAR: BLAGOJE JOVOVI GOLI ZIVOT :: Emituje se svake subote na HappyTV od 21 sat. Emisija uglednog autora, Milomira Marica. Mr.sci Dragan Hazler Basel, zapo. Kratki povijesni pregled Slunjskog kraja, stanovni Hronika nenajavljene smrti Najvazniji posao jugoslovenske, a i beogradske Ozne bio je otkrivanje, hapsenje,saslusavanje i kaznjavanje pripadnika okupatorskih. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Nezaboravna stradanja PARTIZANSKE KRVAVE ORGIJE NAD HRVATIMA LIKE I VELEBITSKOG PODGORJA li.Srednju je skolu svrsio u Karlovcu (1. Kao profesor djeluje 3. Tako je postao jedan od najznacajnijih balkanologa. Osobito su originalni njegovi onomasticki radovi (toponimija, antro- . Od pocetka svoje lingvisticke djelatnosti bavi se i problemima hrvatskog. Hi srpskog jezika i njegovih dijalekata. Premda slijedi pravac neogramaticara, nije. Kolikoje. bila plodna njegova znanstvena djelatnost, vidise ipo velikom broju objavljenih radova. Muljacic u Zborniku za filologiju i lingvistiku 1. Novi Sad 1. 96. 9, str. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti unosi to djelo u. Tako je pomalo sabrana golema grada, dijale- . Rjecnika. hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU (autor se sluzio rukopisom toga rjecnika do. S; za obradbu rijeci koje pocinju slovima S . Naknadno je autor unio u rukopis i gradu iz. Jugoslavenska je akademija. Putanec djelo za tisak. U toku. godina vise se puta mijenjao sastav urednistva koje je davalo upute za rad, dok Odjel. JAZU nije izabrao sadasnju dvojicu urednika. Ispravljene su samo najocitije omaske. Dakako, i literaturaje tu i tamo dopunjena, ali to u tekstu nije posebno isticano. Neke od takvih. rijeci urednistvo je uklonilo, a neke je ostavilo radi mogucnosti drugih kombinacija. Onomastika koja ne ide u apelative obra- . Radi lakseg snalafenja u djelu posljednja ce knjiga. Narocito su istaknuti odnosi sa susjednim balkanskim jezicima. Zato. ce, osim slavista, osobito balkanolozi znati cijeniti vrijednost ovog jedinstvenog djela. II termina /' ecole secondaire a Karlovac (1. En 1. 90. 5 il passa son doctorat a Vienne et. En 1. 91. 7 il commence. Faculte des lettres de Zagreb en qualite - de charge de cours et apartir. En tant que professeur il deploie son activite au. II est mort en 1. Zagreb. C'est ainsi qu'il. Sont surtout originaux. Depuis le commencement de. Quoiqu'il suive I' ecole des neogrammairiens, il n'est pas un partisan aveugle. Muljacic dans le Zbornik. Novi Sad, 1. 96. 9, pages 2. En 1. 94. 8 VAcademie yougoslave insere cette oeuvre dans. M. Valentin Putanec de llnstitut. JAZU pour aider l'auteur dans ses travaux. C'est ainsi que sont re- . Dictionnaire croate. JAZU (l'auteur s'est servi du manuscrit de ce dictionnaire qui va jusqu'a. S ; pour la redaction des lemmes commengant par les lettres S a Z il s'est servi i. Dictionnaire de la langue croate de Broz- Ivekovic) . Apres coup, I'auteur a in- j. En 1. 95. 8 VAca- . Valentin. Putanec a etabli le texte pour la publication. Au cours de ces annees, le comite. Section philologique de JAZU ait choisi les deux redacteurs en chef. Sont corriges. seulement les lapsus les plus manifestes. Les changements infimes comme aussi les. Naturellement, la bibliographie a. Quelques- uns de ces lemmes. Dans de rares cas la redaction a donne une ety- . Blaz Jurisic, et nous lui exprimons ici notre gratitude pour sa com- . Slovene ouvert et accentue est imprime. L'onomastique qui n' entre pas sous un appellati/', est traite, naturellement. Pour faciliter le maniement du dictionnaire le dernier livre con- . Vindex complet de tous les mots cites. On y fait surtout ressortir les relations avec les langues balkaniques voisines. Rijetko su kraceni i naslovi. Tu i tamo se donosi i kratica literature objavljene nakon 1. Rarement sont donnees les abreviations des titres des tires- a- part. Ca et la, sont don- . Lg. ags. Agrell, 'Zur baltoslavischen Lautgeschichte. Agrell, Zwei Beitrage zur slavischen Lautgeschichte. Zagreb. Archivum romanicum. Arambasin, Lijecnicki rjecnik. Arnim, Beitrage zum Stadium der altbulgarischen und altkirchensla- . Wortbildung und Ubersetzungskunst. Babic, Morski riecnik. Jurisic, Anali Jadran- . I, 1. 95. 6, 2. 97- 2. Baric, Albanorumanische Studien. Baric, Beitrage zur slavischen Sprachgeschichte. Baric, Istorija arbanaskog jezika. Baric, Recnik srpskoga ili hrvatskoga i arbanaskoga jezika. Baric, Lingvisticke studije. Baric, O uzajamnim odnosima balkanskih jezika. Bartal, Glossarium mediae et infimae latinitatis regni Hungariae. Bartoli, Das Dalmatische. Belie, Dijelakti Istocne i Juzne Srbije. Beograd, 1. 90. 5 (= SDZb 1). Belie, Galicki dijalekat. Beograd, 1. 93. 5 (= SDZb 7). Belie, O jezickoj prirodi i jezickom razvitku. Belie, Zametki po cakavskmrb govoramb. Belovic- Bernadzikowska, Grada za tehnoloski rjecnik zenskog racnog. Bezzola, Abbozzo di una storia dei gallicismi italiani nei primi secol. Broz, Rjecnik hrvatskoga jezika. Boerio, Dizionario del dialetto veneziano. Boisacq, Dictionnaire etymologique de la langue grecque. Brajkovic, Peraski dijalekat. Bratanic, Orace sprave u Hrvata. Bruckner, S- Iownik etymologiczny j^zyka polskiego. Brugmann, Grundriss der vergleichenden Grammatik der indogerma- . Sprachen. II- V, 1. I 1. 89. 7 2 . Brugmann, Die Demonstrativpronomina der indogermanischen Sprachen. Brugmann, Kurze vergleichende Grammatik der indogermanischen. Sprachen. Strassburg, 1. Tom I i II (Supplement . Candrea, Ditionarul limbii romine din trecut si astazi. Densusianu, Dictionarul etimologic al limbii romine. Bu- . curesti, 1. Capidan, Elemental slav in dialectul aromin. Zeitschrift fur die Erforschung der Sprachen und Kulturen. Kaukasus'. Franc- . Cioranescu, Diccionario etimologico rumano. Cranjala, Rumunske vlivy v Karpatech. Zagreb. crkvenoslavenski. Cvetje s vertov sv. Znanstvena revija Leonove druzbe. Crncic, Najstarija poviest krckoj, osorskoj, rabskoj, senjskoj i krbavskoj. Rim, 1. 86. 7. Casopis za slovenski jezik, knjizevnost in zgodovino. Danicic, Korijeni s rijecima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom. Danicic, Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika. Danicic, Rjecnik iz knjizevnih starina srpskih. Dauzat, Dictionnaire etymologique de la langue francaise. Akademie der Wissenschaften. Deanovic, Avviamento alio studio del dialetto di Rovigno d'Istria. Deanovic, Concordanze nella terminologia marinara del Mediterraneo. Deanovic, Divergences entre les emprunts latino- romans en Dalmatie. BSLP, 1. 93. 8). Jernej, Hrvatskosrpsko- talijanski rjecnik. Jernej, Talijansko- hrvatski rjecnik. Alessio, Dizionario etimologico italiano. Casopis za nauku, knjizevnost i drustveni zivot. Densusianu, Histoire de la langue roumaine. Deny, Grammaire de la langue turque (dialecte osmanli). Dickenmann, Studien zur Hydronymie des Savesystems. Dottin, Manuel pour servir a l'etude de l. Antiquite celtique. Draganu, Rominii in veacurile IX. Ducange, Glossarium mediae et infimae latinitatis. Ebert, Reallexikon der Vorgeschichte. Elezovie, Recnik kosovsko- metohijskog dijalekta. Endzelin, Slavjano- baltijskije etjudy. Meillet, Dictionnaire etymologique de la langue latine. Paris. 1. 93. 2, 1. Akademija. nauk SSSR, Institut russkoga jazyka. Fick, Vergleichendes Worterbuch der indogermanischen Sprachen. JAZU i Hrvatsko filolosko drustvo. Fink, Imenik znanstvenih naziva zivotinja. Flora, Dictionar sirb- romin. Forcellini, Lexicon totius latinitatis. Franck, Studien zur serbokroatischen Ortsnamenkunde. Gaffiot, Dictionnaire illustre latin- francais. Gamillscheg, Etymologisches Worterbuch der franzosischen Sprache. Gamillscheg, Romania germanica. Gartner, Raetoromanische Grammatik. Georges, Ausfuhrliches lateinisch- deutsches Handworterbuch. Skok: Etimologijski rijecnik. Vierteljahresschrift fur . Berlin, Wiesbaden, 1. Gerov, Recnikb na balgarskyj jazykb. Zeitschrift fur griechische und lateinische Sprache. Beograd. Glasnik Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu. Meyer, Etymologisches Worterbuch der albanesischen Sprache. Strass- . bourg, 1. Godin, Worterbuch der albanesischen Sprache. Magyar etymologiai szo tar. Gorjajev, Etimologiceskij slovar' russkogo jazyka. Gorner, Die Bildung der Ethnika von Ortsnamen im serbokroatischen. Sprachraum. Grammont, Traite de phonetique. Grammont, La dissimilation consonantique dans les langues indoeuropeen- . Gregov, Kalendar prvog tiskanog glagoljskog misala. Grimm, Deutsches Worterbuch. Grohler, Uber Ursprung und Bedeutung der franzosischen Ortsnamen. Hasdeu, Etymologiami magnum Romaniae. Herkov, Grada za fmancijsko- pravni rjecnik feudalne epohe Hrvatske. Hirtz, Rjecnik narodnih zoologickih naziva, I dvozivci (amphibia) i. Hirtz, Rjecnik narodnih zoolcgickih naziva, II ptice (aves). Hirtz, Rjecnik peradarstva. Hirtz, Rjecnik narodnih zoologickih naziva, III ribe (pisces). Hoeg, Les Saracatsans. Paris- Copenhague, 1. Holder, Alteeltischer Sprachschatz. Hujer, Slovanska deklinace jmena. Holub, Strucny slovnik etymologicky jazyka ceskoslovenskeho. Kopecny, Etymologicky slovnik jazyka ceskeho. Hraste, Cakavski dijalekat ostrva Braca. Hubschmid, Alpenworter romanischen und vorromanischen Ursprungs. Hubschmid, Praeromanica. Bern, 1. 94. 9 (= Romanica helvetica 3. Hubschmid, Pyrenaenworter vorromanischen Ursprungs und das ro- . Substrat der Alpen. Hubschmid, Schlauche und Fasser. Bern, 1. 95. 5 (= Romanica helvetica 5. Hubschmid, Vorindogermanische und jiingere Wortschichten in den. Ive, I dialetti ladino- veneti delllstria. Ivsic, Slavenska poredbena gramatika. Jagic, Die Geheimspracheii bei den Slaven. Jagic, Die Entstehungsgeschichte der kirchenslavischen Sprache. Zbornik u slavu Vatroslava Jagica. Illinois. jekavski ojekavski). Jirecek, Das Christliche Element in der topographischen Nomenklatur. Balkanlander. Jirecek, Geschichte der Serben. Jirecek, Die Handelsstrassen und Bergwerke von Serbien und Bosnien. Mittelalters. Jirecek, Die Romanen in den Stadten Dalmatiens wahrend des Mittel- . Jirecek, Spomenici srpski. Beograd, 1. 89. 2 ( = Spomenik SAN 1. Jirecek, Staat und Gesellschaft im mittelalterlichen Serbien. Studien zur. Kulturgeschichte des 1. Wien, 1. 91. 7, 1. DAW. 5. 6, 5. 8). Jokl, Studien zur albanesischen Etymologie und Wortbildung. Jokl, Linguistisch- kulturhistorische Untersuchungen aus dem Bereiche. Albanesischen. Jonke, Knjizevni jezik u teoriji i pra> si. Zagreb, 1. 96. 51. Juzni pregled. Kadlec, Valasi a valasske pravo v zemich slovanskych a uherskych. Koshansky, Venetian nautical terms in Dalmatia. Kiparsky, Die gemeinslavischen Lehnworter aus dem Germanischen. Kiparsky, Fremdes im Balten- deutsch. Klaic, Rjecnik stranih rijeci, izraza i kratica. Klaic, Zemljopis zemalia u kojih obitavaju Hrvati. Kluge, Etymologisches Worterbuch der deutschen Sprache.
0 Comments
Leave a Reply. |
Details
AuthorWrite something about yourself. No need to be fancy, just an overview. Archives
December 2016
Categories |